03.04.2013., srijeda

Poslije kraja.

Kad zatvorim oči, vidim more. Ne bilo koje more, vidim more na kojem nikada nisam bila. Vjeruj, znam prepoznati more koje sam vidjela i more koje je neko novo, tuđe, drugačije, baš kao što znam prepoznati nova neba i nove oblake. Kad zatvorim oči, vidim more kako se ljeska u ljetno podne, i kad zatvorim oči vidim cestu kako vijuga visoko iznad njega, i šarene kuće u daljini, crvene i zelene i plave i žute i vidim kako blješte krovovi i smije se vozač dok vijuga autobus tom cestom, visoko iznad ljeskajućeg zlata u dubini, smije se jer je ljeto i jer je sunce i jer sjedim i puštam da me sunce grije kroz prozor dok stežem kofer u krilu i puštam da mi znoj kaplje po usnama razvučenim u osmijeh.

Kad zatvorim oči, vidim beskrajnu pučinu, i vidim galebove iznad pramca i vidim oblake kako plešu u svim nijansama crvene i narančaste, i vidim kako se brod propinje i propada, kako se valovi poigravaju s njime, bacakaju ga amo-tamo, i smijem se jer je to pučina i jer se valovi bjelasaju po vrhovima kad udare u bokove, jer se valovi sudaraju, jer su oblaci nestvarna slika iznad moje glave i jer mi vjetar razbacuje kosu, škaklja me njome, zapliće mi se ispod vjeđa i pjevuši mi... kako samo ja čujem.

Kad zatvorim oči vidim široko nebo u ravnici. Zlatna je ravnica i stoji nijemo, nepomično, a nebo je nad njome ogromno, velika kupola koja stoji nepomična i topla, gotovo bi se čovjek ovio njome. Kad zatvorim oči, vidim vjetar nad klisurom, i vidim more kako se pjeni i vidim, kad zatvorim oči, kako je oštro lišće biljaka koje probijaju kroz kamen, oštre i ljepljive i ljubičaste.

Kad zatvorim oči, vidim beskrajni pijesak pustinje u kojoj nikada nisam bila. Vidim ga zlatnog i crvenog i smeđeg, vidim kako se povija pod mojim nogama, i vrluda pokretan suncem. I vidim još, kad zatvorim oči, kako je ogromna noć u pustinji, i kako sipi po meni svjetlost zvijezda, slijeva se na mene poput sunca meka.

Kad zatvorim oči, vidim te ovdje. Sjedimo i smijemo se i ja ti, evo upravo, pružam ruku s druge strane stola, onako kao da ti želim nešto važno prišapnuti, kao da imamo neku tajnu koju znamo samo ti i ja, kao nešto sasvim tiho i naše, znaš one rečenice koje počnu sa sjećaš li se onda kad smo, e takvu neku tajnu ti govorim upravo, a ti se smiješ kako si se smijao, i kad zatvorim oči ponovno smo na vrhu nebodera, ležimo i promatramo kako automobili mijenjaju raspored freski na stropu i gledam u mraku žar tvoje cigarete i pogađam u sebi hoćeš li se smiješiti kad povučeš dim i kad ti žar obasja lice, ili ćeš ostati ozbiljan. Kad zatvorim oči, čujem huk automobila u daljini i gledam kako grad drhturi pod svjetlima kao da diše.


Kad zatvorim oči, ti si ovdje.
- 12:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.02.2010., utorak

Ovo su vaši korisnici...čitajte pažljivo

Prije nekog sam vremena s kolegom vodila raspravu oko usabilityja jednog, danas nepostojećeg, hrvatskog sitea. Ne ulazeći u sadržaj, site je imao naizgled sitnih, ali jako važnih mana. Prva mana bio je posve nejasan login okvir, druga mana korištenje underlinea koji ne označava link.
- Zašto to radite?, pitala sam kolegu. - Trebalo mi je par minuta da shvatim logiku logina na sajt, a underline se - ako nemaš link - jednostavno ne radi.
A kolega je odgovorio: - Samo se vi stare iskusnjare bunite na logiranje (aha, nisam jedina!, op.a.), a svi mladi klinci ne kuže da je tu nešto čudno. Naviknut ćeš se.

Nisam. Prestala sam dolaziti na sajt.

Općenito, ovo je važna lekcija za sve nas koji povremeno smišljamo, projektiramo ili razvijamo web-proizvod: ne smijemo pretpostavljati da će se korisnici naviknuti ili da će "shvatiti". U pravilu neće. Osnovno pravilo razvoja web-projekata je DON'T MAKE ME THINK. Dva klika ljudi, dva klika. I u ta dva klika ne smije biti nikakvih problema ili vam se korisnik više nikad neće vratiti. Evo, ja više nikad neću pokušati otvoriti blog na bloger.hru: procedura je nečitka i ima nekoliko bespotrebnih ograničenja. Ali ja sam napredni korisnik interneta, mene odbija nelogičnost ili glupo rješenje, složenost me neće odbiti. No zamislite nekog tko nije "doma" na Facebooku ili Twitteru, tko se služi Googleom i svojim mailom. Kakvo ćete mu rješenje ponuditi? Dvostruku prijavu? Komplicirano rješenje? Ili jednostavno, dosadno rješenje u dva klika: tekst - komentar - login - log out.

Mislite da pretjerujem? Pogledajte ovaj video:

- 14:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.02.2010., ponedjeljak

Važne ideje proteklog desetljeća

Što je obilježilo marketing proteklog desetljeća? Ako je vjerovati časopisu AdAge, to su bio potpuni pomak u percepciji vrijednosti i važnosti marketinga i marketinških alata. Evo top 10 marketinških otkrića u proteklom desetljeću, prema izboru časopisa AdAge.

KONTROLA KORISNIKA
Godina je 2004., mjesto radnje je godišnja konferencija američke Nacionalne udruge oglašivača, a riječ dana je „kontrola korisnika“. Danas oglašivači ravnopravno prodiru i na sve sfere interneta, koristeći oglašavanje na Facebooku i Twitteru, integriraju blogove u svoje sustave, stvaraju virtualne zajednice, no te 2004. blogovi su bili u povojima, a Facebook i Twitter još nisu bili izmišljeni. Oglašivači i marketingaši tek su te 2004. godine opazili rastući trend koji će biti marketinški izazov i u sljedećem desetljeću: kako doprijeti do korisnika koji imaju neograničen izbor medija te – još važnije – kako ih aktivirati nakon tog početnog kontakta.

BRANDIRANO NOVINARSTVO
Iako se ovaj izraz nikako nije ustalio u marketinškom žargonu, riječ je o ideji koju vrijedi ponovno razmotriti. Izraz je iskovao McDonald'sov šef Larry Light, a osnovna ideja je da ste vlasnik svoje ideje „otprilike sat i pol“. Ideja brenda se mijenja, odnosno ne postoji ustaljena i zacementirana slika brenda u glavama ljudi. Ona se mijenja pa se mora mijenjati i marketing, malo po malo i gotovo neprimjetno proaktivno i reaktivno mijenjajući sliku nekog brenda ovisno o njegovoj percepciji i postojećim trendovima. A to znači i da nema tako moćnog oglasa koji bi zamijenio dobro plasiran i dobro izveden tekst.

BRENDIRANA USLUGA
Još jedna novija ideja kaže da bi marketingaši, umjesto da korisnike i kupce samo zatrpavaju idejom o proizvodu, morali stvoriti neku vrijednost za njih. Na tržištu je malo primjera, no dobar primjer bio bi Hyundaijev američki program koji je kupcima vozila obećavao mogućnost povrata kupljenog automobila u slučaju gubitka posla. U ovu kategoriju spada i program Nike Plus, sustav koji je trkačima i joggerima omogućavao da upare sustav u svojim tenisicama s iPodom i prate pretrčane kilometre i brzinu. Kod nas bi u ovu kategoriju spadao projekt Coolinarika, društvena mreža za podjelu recepata koju je Podravka pokrenula kao zaseban brend.

CROWDSOURCING
Marketingaši se danas sve manje oslanjaju na agencije. Dobre agencije i dalje drže svoj dio kolača, ali suočeni s (ispravnim) optužbama da kasne za trendovima – koji se doduše mijenjaju na mjesečnoj bazi – marketingaši su se odlučili na radikalan potez: pustiti širokim masama da izmisle kampanje. Priča je krenula 2000. godine s manjim tvrtkama koje su željele dobiti maksimalan rezultat za najmanje utrošenog novca, no ubrzo su potencijal uhvatili i veliki dečki. Priču je zacementirao Wired koji je 2006. objavio tekst o Crowdsourcingu.

BREND KAO MEDIJ
Tehnologija je brendovima i tvrtkama omogućila da se ponašaju kao samostalni mediji i da privlače posjete i zajednice s kojima će izravno razgovarati. Time se preskače medij koji služi kao posrednik. Primjera je mnogo. Quicksilver objavljuje filmove o surfingu i knjige o surf kulturi za tinejdžere, proizvođači opreme za djecu (J&J' Babycenter npr) imaju čak 3 milijuna posjeta mjesečno, P&G-jev web-site HomeMadeSimple.com i Pampers dovlače oko milijun. Walmart ima kanal na YouTubeu s filmovima o tome kako uštedjeti, Grey Goose isto radi sa svojim odjelom za zabavu, JetBlue ima 1,4 milijuna sljedbenika na Twitteru, Kraft ima iFood aplikaciju. Što sve to znači za vlasnike medija, još treba utvrditi, no potencijal za razvoj je nedvojbeno prisutan. U Hrvatskoj je takvih projekata još (pre)malo.

OSVAJANJE MEDIJSKOG PROSTORA
PR i oglašavanje dugo su vremena egzistirali u zasebnim svemirima, a u nekim organizacijama to i dalje čine. No, neke inovativne agencije pokrenule su trend koji ćemo vjerojatno više viđati u sljedećem desetljeću, a to je da kampanja postaje uspješnom samo ako se o njoj govori, odnosno ako posjeduje kvalitete koje će joj priskrbiti neplaćeni prostor u medijima. To ne znači da je kampanja besplatna, samo znači da se medijski prostor lakše osvaja. A vjerojatno i da sve više novinara mijenja strane i prelazi u agencije kojima je potreban upravo takav način razmišljanja.

LONG TAIL
U osnovi, long tail je prodajni koncept koji se oslanja na jedan proizvod koji postaje hit i prodaje se u nevjerojatnim količinama. Izraz je popularizirao Wired, a najviše se odnosi na glazbu i multimedijske sadržaje. U digitalno je doba najviše povezan s prodajom digitalnih sadržaja i s korištenjem društvenih mreža koje pružaju gotove demografske i sociološke podatke o proizvodu i stvaranju pripadajuće poruke.

TOČKA PREOKRETA
U svojoj knjizi iz 2000. godine, Malcolm Gladwell predstavio je nov jezik i način širenja ideja koji objašnjava kako se neke ideje „lijepe“. Na počeku dekade taj se izraz koristio za objašnjavanje nastanka trendova. Gladwellovo razmišljanje i dalje ima velik utjecaj: današnji se marketing sve više oslanja na njegovu ideju osobnog prijenosa podataka i ideja.

MADISON & VINE
Izraz iskovan u istoimenoj knjizi služi za opisivanje današnjeg marketinškog tržišta: oglašivači su prisiljeni sve manje se oslanjati na 30-sekundne TV spotove jer raširenost IP-TV sustava omogućuje da se program snimi, a reklame „preskoče“ pa je korisnicima potrebno pristupati na nove načine. A među novim načinima su sponzorirane webizode, posebne emisije, slavne osobe u programu.

LOVEMARKS
Nisu svi zaljubljeni u ideju šefa velike marketinške agencije Saatchi & Saatchi Kevina Robertsa da je ideja Lovemarksa (ljubavnih oznaka) način napredovanja u oglašavanju. No, u osnovi je riječ o stvaranju osobnog odnosa između brenda i kupca. Lovemarks je jednostavna tehnika koja u tome pomaže. A ako se pogledaju višemilijunski poslovi koje je Saatchi nedavno prigrabio, Lovemarks uistinu može biti korak u oglašivačku budućnost.

Tekst je prenio Business.hr prema istraživanju portala trendwatching.com


- 10:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

< travanj, 2013  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Travanj 2013 (1)
Veljača 2010 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Blog o marketingu i PR-u na internetu, kreativnim idejama, komunikaciji 3.0 i svemu ostalome što mi padne na pamet, posoljeno s malo ekonomskih tema i svjetskih trendova te pokojom pametnom knjigom.

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr